Politički manevri dijadoha Leonata

Aleksandrova iznenadna smrt u Babilonu 323. g. pr. Kr. uzrokovala je tešku nasljednu krizu zbog manjka legitimnih nasljednika argeadske loze. Pri Babilonskoj nagodbi (323. pr. Kr.), Aleksandrovi su vojskovođe odlučili uspostaviti novu upravu s dva kralja. Među utjecajnim vojskovođama bio je Leonat, ugledni član plemstva iz Linkestije, koji se borio da se nametne na vrh političke hijerarhije. Iako prvotno imenovan za namjesnika zajedno s Perdikom, nakon Meleagrova ubojstva dobio je satrapiju Helespontsku Frigiju. Ubrzo nakon toga sklopio je tajni savez s Aleksandrovom sestrom Kleopatrom, koja mu je ponudila brak u zamjenu za svrgavanje Antipatra. Pri pokušaju provođenja svojih ciljeva, bio je ubijen u bitci protiv grčkog saveza u Lamijskom ratu. Ovaj rad pokušava objasniti Leonatovu poziciju u odnosu na druge makedonske vojskovođe jer se u izvorima uglavnom tretira kao sporedni lik. Cilj je i analizirati ključne događaje u njegovom životu od Aleksandrove smrti do vlastite smrti 322. g. pr. Kr.