Materijalni tragovi prapovijesnih kultura na području Hrvatskoga zagorja

Članak donosi pregled glavnih nalazišta i spoznaja u proučavanju prapovijesnih razdoblja na području Hrvatskoga zagorja. Najstarije kamene izrađevine, datirane u stariji paleolitik, iz Punikvi su kraj Ivanca, a na Hušnjakovu brijegu u Krapini i u špilji Vindiji otkriveni su ostatci vrste Homo neanderthalensis iz srednjega paleolitika. Iako postoje mnogobrojni slučajni nalazi kamenoga oruđa i oružja iz razdoblja neolitika, jedino istraživanja na području Budinščine upućuju na moguće postojanje neolitičkoga sojeničkoga naselja. Za poznavanje naseljenosti u eneolitiku važna su naselja lasinjske kulture na području Cerja Tužnoga i Cerja Novoga te nalazi keramike tipa Višnjica retz-gajarske kulture. Kraj ranoga i srednje brončano doba obilježeni su nalazištima skupine s litzenskom keramikom (Vindija, Velika pećina i dr.). Kasno brončano doba obilježila je kultura polja sa žarama kojoj pripadaju bogate ostave s oružjem, oruđem i nakitom. Iz istoga su razdoblja i mnoge visinske utvrde poput Židovskoga grada, Kuklja, Želimora, Staroga grada u Krapini i dr. Željeznom dobu pripadaju ostatci arhitekture te različitih keramičkih i metalnih predmeta otkriveni u Svetom Križu i svetištu Majke Božje Gorske u Loboru.