ANTROPOLOGIJA SIROMAŠTVA U KNJIŽEVNIM SVJETOVIMA VJENCESLAVA NOVAKA I KRLEŽINIM SOCIJALNIM FELJTONIMA

Antropologija prosjačenja i ekohistorija zbirke Podgorske pripovijetke (1889.) Vjenceslava Novaka, gdje se često ističe antologijska Podgorska lutrijašica (Vijenac, 1889.), u odnosu na dijadu očevi/majke – kćeri/sinovi, dokumentira subalteran odnos iz pozicije časti prosjačkoga štapa u kojemu su roditelji pokvarenom smatrali djecu koja su se sramila prosjačenja. U drugome dijelu članka navedena Novakova tematika antropologije prosjačenja i solidarnosti postavljena je u kontekst sa socijalnim feljtonima Miroslava Krleže. U tjedniku Narodna zaštita namijenjenom, prema atribuciji u podnaslovu, ratnim nemoćnicima i siročadi, Krleža je 8. studenoga 1917. objavio feljton, kao svoj prvi članak o sirotinji, Kako stanuje sirotinja u Zagrebu? Drugi Krležin članak o sirotinji, feljton Narod koji gladuje, koji određuje kao varijantu o sijerku/metlama kojima se Hercegovci "hrane kao pogačom", pisan je na temu potresnih primjera strategija preživljavanja Hercegovaca koji su, u arealu borbi vlastitih izgladnjelih tijela, bili prisiljeni hraniti se sijerkom.